ED i erekcija

Šta je erektilna disfunkcija? Kako nastaje erekcija, 4 vrste uzroka i dob

Ažurirano Izvora: 57 min čitanjaUredništvo Men's Core laboratorija

Studije i izvori koje smo koristili navedeni su na kraju. Nije pregledao ljekar. Uređivačka pravila

ED nije samo potpuni izostanak erekcije. Ubrajaju se i erekcije koje nisu dovoljno čvrste ili koje popuste usred odnosa, a u velikoj američkoj studiji otprilike polovica muškaraca u dobi od 40 do 70 godina navela je neki stepen ED-a. Evo kako nastaje erekcija, koji su glavni uzroci i kakvu ulogu ima dob.

Ukratko

Erektilna disfunkcija (ED) znači da opetovano ne možete postići ili zadržati erekciju dovoljno čvrstu za zadovoljavajući seks. Uzroci se dijele u četiri skupine: psihički, tjelesni (krvne žile, živci, hormoni), mješoviti i povezani s lijekovima. U studiji Massachusetts Male Aging Study 52 % muškaraca u dobi od 40 do 70 godina navelo je neki stepen ED-a, a ED može biti rani znak bolesti srca ili krvnih žila.

Sadržaj
  1. Šta znači ED
  2. Kako nastaje erekcija
  3. 4 vrste uzroka
  4. Koliko je ED čest?
  5. ED kao znak druge bolesti
  6. Mogućnosti kod ED-a
  7. Kada se javiti ljekaru
  8. Česta pitanja
  9. Literatura
  10. Čitajte dalje

Šta znači ED

ED je kratica za erektilnu disfunkciju. Obično se opisuje kao opetovana nemogućnost postizanja ili zadržavanja erekcije dovoljno čvrste za zadovoljavajući seks. Ne radi se samo o potpunom izostanku erekcije. Uključuje i:

  • erekciju koja nastupi, ali nije dovoljno tvrda za penetraciju
  • gubitak čvrstoće usred odnosa (gubitak erekcije tokom seksa)
  • erekcije koje ponekad funkcionišu, a ponekad ne

Kako nastaje erekcija

Erekcija nastaje kad mozak, živci, krvne žile i mišići rade redom.

  1. Seksualni podražaj šalje signale iz mozga živcima do penisa.
  2. U spužvastom tkivu unutar penisa (kavernoznim tijelima) krvne žile se opuštaju i krv utječe.
  3. Nabreklo tkivo pritišće vene, pa krv ne može lako otjecati i penis ostaje čvrst. Smatra se da ulogu imaju i mišići dna zdjelice oko korijena penisa.

Ako bilo koji korak u tom lancu ne radi dobro, može nastati ED.

4 vrste uzroka

Psihički

Nervoza, anksioznost, stres, depresija ili problemi u vezi. Ako i dalje imate jutarnje erekcije, a tokom seksa ne ide, možda ulogu imaju psihički faktori.

Tjelesni

Promjene u tijelu: promjene krvnih žila zbog visokog krvnog pritiska, šećerne bolesti ili povišenog holesterola; oštećenja živaca nakon operacije ili zbog bolesti kralježnice; ili nizak muški hormon (testosteron). Za većinu ED-a koji s godinama postaje češći smatra se da su uključene promjene krvnih žila.

Mješoviti

Uključeni su i um i tijelo. Čest obrazac: tjelesni uzrok otežava erekciju, a zatim tome pridonosi strah da „opet neće uspjeti“.

Povezani s lijekovima

Neki lijekovi za krvni pritisak, depresiju ili prostatu mogu uzrokovati ED. Ne prekidajte lijek na svoju ruku; razgovarajte s ljekarom koji vam ga je propisao.

Koliko je ED čest?

ED kod muškaraca u dobi od 40 do 70 godinaMassachusetts Male Aging Study1994.J Urol
1.290muškaraca, 40–70 godina
52 %neki stepen ED-a
5 % → 15 %potpuni ED, dob 40 i 70
Rezultat
ED je bio čest i s dobi sve češći; potpuni ED otprilike se utrostručio između 40. i 70. godine
Ograničenje
Na temelju upitnika u jednom području SAD-a krajem 1980-ih, a ne pregleda

ED nije samo problem starijih muškaraca: imaju ga i mlađi.

ED kao znak druge bolesti

ED i kasnije bolesti srca i krvnih žilaThompson i sur.2005.JAMA
9.457muškaraca 55+
~7 godinapraćenja
25 %veći rizik
Rezultat
Muškarci kod kojih se razvio ED imali su oko 25 % veći rizik od kasnije bolesti srca ili krvnih žila od onih kod kojih nije
Ograničenje
Muškarci su sudjelovali u ispitivanju prevencije raka prostate; to ne znači da ED uzrokuje bolest srca

Arterije u penisu uže su od srčanih, pa se smatra da se otvrdnuće arterija ondje pokaže najprije. Ako primijetite ED, shvatite to kao razlog da provjerite krvni pritisak, šećer u krvi i holesterol.

Mogućnosti kod ED-a

Postoje medicinske mogućnosti i promjene načina života na kojima možete sami raditi.

O čemu može razgovarati ljekar

  • Tablete: često se koriste lijekovi koji pomažu erekciji (inhibitori PDE5). Nisu sigurni za svakoga, ovisno o zdravlju i drugim lijekovima, pa ljekar to mora najprije provjeriti.
  • Druge metode: vakuumska pomagala, injekcije u penis ili operacija, odabrani s ljekarom prema uzroku.
  • Liječenje podležeće bolesti: šećerna bolest, visok krvni pritisak ili nizak hormon liječe se usporedno.

Na čemu možete sami raditi

  • Trening dna zdjelice: u randomiziranom ispitivanju s 55 muškaraca (Dorey i sur., 2004.) 40 % skupine koja je trenirala 3 mjeseca vratilo se na rezultate erektilne funkcije u normalnom rasponu.
  • Aerobna aktivnost: u preglednom radu (Gerbild i sur., 2018.) mnoge su studije koristile umjerenu do intenzivnu vježbanje 40 minuta, 4 puta sedmično, oko 6 mjeseci.
  • Tjelesna težina, ishrana i nepušenje: u ispitivanju sa 110 gojaznih muškaraca (Esposito i sur., 2004.) 31 % skupine koja je 2 godine mijenjala način života imalo je rezultate erektilne funkcije u normalnom rasponu.

Kada se javiti ljekaru

Javite se urologu, ambulanti za muško zdravlje ili svom ljekaru ako ED traje, počeo je naglo, ako su jutarnje erekcije gotovo prestale, ako imate šećernu bolest, visok krvni pritisak ili povišen holesterol ili ako osjećate bol u prsima ili nedostatak zraka.

Česta pitanja

Šta znači ED?

ED (erektilna disfunkcija) znači da opetovano ne možete postići ili zadržati erekciju dovoljno čvrstu za zadovoljavajući seks. Ne radi se samo o potpunom izostanku erekcije: ubrajaju se i erekcije koje nisu dovoljno tvrde ili koje popuste usred odnosa.

U kojoj dobi ED postaje čest?

S godinama je sve češći, ali javlja se i kod mlađih muškaraca. U studiji Massachusetts Male Aging Study s 1.290 muškaraca u dobi od 40 do 70 godina, 52 % je navelo neki stepen ED-a, a potpuni ED porastao je s oko 5 % u dobi od 40 na oko 15 % u dobi od 70 godina. Kod mlađih muškaraca često ulogu imaju nervoza i umor, ali u pozadini može biti i tjelesno stanje.

Može li ED biti znak druge zdravstvene tegobe?

Može. Studija koja je 7 godina pratila oko 9.000 američkih muškaraca starijih od 55 godina (Thompson i sur., 2005.) izvijestila je da su muškarci kod kojih se razvio ED imali oko 25 % veći rizik od kasnije bolesti srca ili krvnih žila. Arterije u penisu su uske, pa se otvrdnuće arterija ondje može pokazati najprije.

Mogu li vježbanje ili promjene načina života pomoći kod ED-a?

Istraživani su aerobna aktivnost (oko 160 minuta sedmično), trening dna zdjelice te ishrana uz vježbanje radi mršavljenja. U randomiziranom ispitivanju sa 110 gojaznih muškaraca (Esposito i sur., 2004.), otprilike trećina skupine koja je promijenila način života nakon 2 godine imala je rezultate erektilne funkcije u normalnom rasponu. ED može biti i rani znak bolesti srca ili krvnih žila, pa neka ljekar najprije provjeri uzrok.

Literatura

  1. Feldman HA, et al. Impotence and its medical and psychosocial correlates: results of the Massachusetts Male Aging Study. J Urol. 1994;151(1):54-61. pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8254833/
  2. Thompson IM, et al. Erectile dysfunction and subsequent cardiovascular disease. JAMA. 2005;294(23):2996-3002. pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16414947/
  3. Dorey G, et al. Randomised controlled trial of pelvic floor muscle exercises and manometric biofeedback for erectile dysfunction. Br J Gen Pract. 2004;54(508):819-825. pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC1324914/
  4. Gerbild H, et al. Physical Activity to Improve Erectile Function: A Systematic Review of Intervention Studies. Sex Med. 2018;6(2):75-89. doaj.org/article/91eb296258654277ba5cb0268ced6754
  5. Esposito K, et al. Effect of lifestyle changes on erectile dysfunction in obese men: a randomized controlled trial. JAMA. 2004;291(24):2978-2984. search.pedro.org.au/search-results/record-detail/11354

Čitajte dalje